AZ obvezni mirovinski fond krši Zakon, Hanfa ne reagira.

Na prvoj godini pravnog fakulteta nas uče da su pred zakonom svi jednaki, a prilikom svake posjete Općinskom sudu u Splitu možemo vidjeti Iustitiu - božicu pravde koja jednom rukom zaklapa oči dok drugom visoko podignutom u zrak dijeli pravdu želeći nam reći da ne gleda tko je tko već sudi pošteno.

Političari nas uvjeravaju da živimo u vladavini prava, u državi koja će ubrzo ući u zajednicu modernih država Europe.



AZ mirovinski fond je 17.11. u 11.19 sati kupio 10.000 dionica društva čija je tržišna kapitalizacija u tom trenutku iznosila 490 milijuna kuna, znači ispod cijene koja je zakonom određena kao najniža po kojoj mirovinski fond smije kupovati.

Isti dan vlasnik dionica koji se skriva iza skrbničkog računa Bank of New York prodaje 10.000 dionica, upravo onoliko koliko je fond kupio, a čija vrijednost već sutra dan pada za 30%.

Po Zakonu o obveznim i dobrovoljnim miroviskim fondovima, odnosno Pravilniku koji regulira kriterije ulaganja obvezni mir. fond smije stjecati dionice društva do tržišne kapitalizacije od 650 milijuna kuna, a ukoliko tržišna vrijednost padne ispod 600 milijuna kuna treba postupiti po čl. 73. spomenutog Zakona, izvršiti prodaju dionica u sljedećih 6 odnosno 12 mjeseci.

Petrokemija ima izdanih 3341117 dionica što podijeljeno s 650 milijuna kuna iznosi 194,55kn po dionici.

AZ mirovinski fond nije započeo s prodajom već je protivno Zakonu kupio dionice. Dokazi su nepobitni, javno objavljeni na stranicama Središnje depozitarne agencije (www.sda.hr), Zakon je također javan, jasan i nepobitan, dionice se ne smiju kupovati.



Da li smo mi moderna europska država u kojoj vrijedi vladavina prava ili su određeni ljudi ili institucije iznad Zakona?

U nastavku slijedi izvadak iz ažuriranog i važećeg pravilnika o kriterijima ulaganja


PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DODATNIM KRITERIJIMA ULAGANJA I INVESTICIJSKIM OGRANIČENJIMA MIROVINSKIH FONDOVA


Članak 4. mijenja se i glasi:
(1) U vrijednosne papire izdane od strane dioničkih društava uvrštenih u
ostale kotacije, a izvan službene kotacije na burzi u Republici Hrvatskoj,
dozvoljeno je ulagati:
. u dionice koje u trenutku stjecanja imaju početnu tržišnu kapitalizaciju
veću od 750 milijuna kuna. Ukoliko se zbog promjene tržišnih cijena
vrijednost tržišne kapitalizacije dionica spusti ispod vrijednosti od 750
milijuna kuna, fond može i dalje stjecati te dionice sve dok se vrijednost
tržišne kapitalizacije dionica ne spusti ispod vrijednosti od 650 milijuna
kuna.
. ako se vrijednost dionica spusti ispod vrijednosti od 600 milijuna kuna,
primijenit će se odredbe članka 73. Zakona počevši od datuma nastanka
promjene.
. u dionice koje u slobodnoj prodaji imaju manje od 10% izdanja ako je
tržišna kapitalizacija dionica u slobodnoj prodaji veća od 100 milijuna
kuna.
. u kratkoročne dužničke vrijednosne papire izdavatelja čiji vlasnički
vrijednosni papiri ispunjavaju uvjete iz ovog stavka.
(2) U navedene vrijednosne papire dozvoljeno je uložiti najviše do 15%
imovine obveznog mirovinskog fonda ili najviše do 30% imovine dobrovoljnog
mirovinskog fonda.
(3) Ukoliko je ulaganje u vrijednosne papire iz stavka 1. ovog članka jednog
te istog izdavatelja veće od 1% do najviše 2% imovine mirovinskog fonda,
njihova ukupna vrijednost ne smije prelaziti 10% imovine obveznog
mirovinskog fonda odnosno ne smije prelaziti 15% imovine dobrovoljnog
mirovinskog fonda.



Poslao sam na e-mail adresu Hanfinog odjela za odnose s javnošću upit vezan uz spornu transakciju, pitao sam smije li AZ fond kupovati dionice Petrokemije po cijeni od 122 kune te mogu li se očitovati vezano uz tu transakciju.

Odgovor Ozane Bašić iz Hanfinog odjela za odnose s javnošću:


Postovani,

upucujem Vas na fond, njima proslijedite ovaj upit.

Srdacan pozdrav,

Ozana Basic
glasnogovornica
Ured za odnose s javnoscu
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
Miramarska 24b
10 000 Zagreb



..naravno da je glupost traziti od fonda očitovanje jer oni nisu za to nadležni, kao da primjetiš kako lopovi pljačkaju banku i nazoveš policiju, a policajac ti kaže "pa zašto nas zovete, ne pljačkamo mi banku, ako vas zanima odite u banku i pitajte pljačkaše zašto pljačkaju". Ali kažem amo se praviti glupi pa prosljedim upit fondu:


Postovani gospodine,

Zahvaljujemo se na upitu i informiramo Vas da je tumacenje Pravilnika o dodatnim kriterijima ulaganja i investicijskim ogranicenjima mirovinskih fondova u iskljucivoj nadleznosti HANFA-e, te vezanu problematiku nismo ovlasteni komentirati i analizirati izvan vezanih institucija.

Za sva dodatna pitanja stojimo Vam na raspolaganju.

S postovanjem,

AZ fondovi


Hanfa me uputila da postavim pitanje fondu. Fond me uputio da postavim pitanje hanfi.


5. prosinca 2008. - Isti dan kad sam napisao ovaj komentar poslao sam identičan e-mail s upitom, odnosno prijavom na adresu državnog odvjetništva.

11. siječnja 2009. - Odgovor (još) nisam dobio.

Pogrešni razlozi zbog kojih mali dioničar sam trguje dionicama:

1.) smatra da je pametniji i sposobniji od fond managera (npr. Floričića i Purka)

2.) želi se obogatiti preko noći ("na burzi se vrlo lako brzo obogatiti")

3.) očekuje da će navedene ciljeve najlakše i najbrže ostvar


Ispravni razlozi zbog kojih mali dioničar sam trguje dionicama:

1.) investiranje i praćenje burze mu je hobi

2.) ima viška vremena i novca (i nema dugova)

3.) želi naučiti više o investiranju i kretanju marketa


p.s. sliku neću ubacivat, za nju ćete morat otić na www.cartmann.com ;)

Iako izvješće još nije prošlo zakonom obveznu reviziju (nije revidirano), za očekivati je da neće biti promjena te da će iznositi dobit za 2006. godinu iznositi 831 milijun kuna, što je manje nego prošle godine kad je dobit iznosila 885 milijuna kuna, ali je u skladu s predviđanjem iz prospekta INE (.pdf - 2.5mb) objavljenog prije IPO-a.

Sad kad imamo podatak o dobiti INE za 2006. godinu, odnosno EPS, možemo izračunati P/E i usporediti ga s sličnim kompanijama u regiji i svijetu.

Kao što možemo vidjeti INA je značajno precijenjena u usporedbi s konkurentima u regiji i svijetu, ali činjenica da bi INA vrlo brzo mogla biti meta preuzimanja opravdava tako visoku cijenu, s realnim pokazateljima da bi mogla porasti još više.

Ipak, ako realno sagledamo pokazatelje mislim da INA neće rasti preko 3500kn u 2007. godini, usprkos već spomenutim pozitivnim očekivanjima.

ps. ne znam što se ovo događa s blog.hr-om, svaki tjedan ima prekid u radu zbog "nadograđivanja servera", a svaki tjedan radi sve lošije i lošije tj. sporije. Cijelo popodne tako reći nisam mogao napisati komentar, kad sam ga konačno napisao i kliknuo objavi gledao sam u "pijesak" 5 min i skužio da nema svrhe već zatvorio blog.hr. Ni tipka spremi nije funkcionirala. Ok, ima mnogo posjetitelja, zagušenje je veliko itd.., ali ovo više zaista nema smisla, portal je postao neupotrebljiv.

Dionica
Dionica je vrijednosni papir koji predstavlja pravo vlasništva u nekom dioničkom društvu. Vlasnik dionice tj. dioničar ima pravo na postotni udio svega što dioničko društvo posjeduje, među ostalim i pravo na dobitak dioničkog društva. Dionička društva svojim dioničarima obično plaćaju dividendu iz neto dobiti društva te vrlo često s rastom dobiti poduzeća raste i iznos dividende. Postoje obične tj. redovna i povlaštene dionice. U načelu svaka redovna dionica nosi jedno pravo glasa na skupštini dioničara. Cijenu dionica određuje ponuda i potražnja, a one se mogu kupiti ili prodati na burzama vrijednosnih papira.

IPO - Initial Public Offering
IPO - Initial Public Offering ili Prva javna ponuda je postupak prvog izlaska novih dionica na primarna tržišta kapitala. U sklopu tog procesa investicijski bankari moraju prvo utvrditi početnu cijenu vrijednosnice (dionice ili obveznice), zatim pripremiti pisani dokument s ključnim poslovnim informacijama koji opisuje vrijednosnicu (tzv. Prospectus), provesti kompleksni pravni postupak pravne registracije kod nadležnih državnih i burzovnih tijela te formirati konzorcij ulagača (tzv. Underwriting Syndicate) koji osigurava novčana sredstva za te novoizdane dionice. Nakon što je neka vrijednosnica (dionica ili obveznica) iznesena putem Prve javne ponude (IPO) na organiziranu burzu (ili više njih) i prodana kupcima na primarnom tržištu trgovina njome se nastavlja na sekundarnom tržištu kapitala.
Prva javna ponuda dionica se najčešće koristi kao instrument privatizacije velikih javnih tvrtki ili kod privatnih kompanija kada postojeći vlasnici žele osigurati svježi kapital potreban za razvoj poslovanja na transparentan način.

Godišnji izvještaj
Godišnji izvještaj (engl. annual report, njem. Geschäftsbericht) je izvještaj koji vlasnicima prezentira uprava banke ili poduzeća. U tom izvještaju opisuju se poslovanje u protekloj godini i daju planovi daljnjeg razvoja. Godišnji izvještaj se prezentira i prihvaća na godišnjoj skupštini osnivača. Godišnji izvještaj sastavlja uprava banke, kontrolira ga nadzorni odbor, a skupštini predlaže upravni odbor. Godišnji izvještaj obično se sastoji od izvještaja direktora, završnog računa, mišljenja revizora, izvještaja upravnog i nadzornog odbora. Banke često godišnji izvještaj otisnu u luksuznom tisku i prezentiraju poslovnim partnerima kao propagandni materijal.

Nalog 'gornji limit'
Nalog "gornji limit" (engl. limit order) je nalog koji kupac daje brokeru da kupi željeni vrijednosni papir po bilo kojoj cijeni koja je niža od navedenog ograničenja. Broker mora nastojati postići cijenu nižu od zadane, ali ne smije prihvatiti višu od nje. Takve naloge, ako ih broker ne može realizirati u istom danu, na većim burzama najčešće preuzimaju i provode specijalisti koji ih izvršavaju kad cijena padne na limitiranu razinu.

Anuitet
Anuitet je iznos kojim se otplaćuje kredit ili zajam u određenom vremenskom razdoblju. Anuitet predstavlja utvrđeni iznos koji se otplaćuje postupno prema amortizacijskom planu. U anuitet je uključen i dio duga i pripadajuće kamate, a određuje se tako da po dospijeću dug bude u potpunosti isplaćen.

Bear/medvjed
Bear/medvjed (njem. Baissier) je u američkim burzovnim krugovima naziv za besista – osobu koja pristupa terminskim prodajama robe, vrijednosnih papira i deviza u očekivanju da će cijene i tečajevi kasnije padati. Neki ga nazivaju i "short seller". O "bear-market" govori se kada je tendencija na burzi pad cijena i tečajeva.

Bik
Bik (engl. bull, njem. Haussier) je osoba koja smatra da će cijene rasti. U općenitijem smislu, osoba koja je optimistična, te koja može tako misliti i o gospodarstvu uopće. Bikovi su špekulanti koji vjeruju u porast trgovanja i cijena, te na temelju takve pretpostavke djeluju i trgovanjem pokušavaju ostvariti dobit.Tržište bikova je ono unutar kojeg trgovci vjeruju i djeluju na temelju izgleda porasta cijena jedne vrijednosnice, robe, industrije ili ukupnog tržišta. Obilježje tržišta bikova je dulje razdoblje porasta cijena vrijednosnica ili robe. Ovakvo tržište obično traje najmanje nekoliko mjeseci, uz velik opseg trgovine.

Blok vrijednosnica
Blok vrijednosnica (engl. round lot, njem. gerader Aktienbetrag, 100 Stück) je paket od stotinu komada vrijednosnog papira. Najčešće je to osnovna jedinica kod trgovanja na burzi. Za trgovanje brojem vrijednosnica koji nije djeljiv sa sto plaća se posebna provizija za ostatak nakon dijeljenja broja sa sto. To je tzv. odd lot, odnosno raspareni paket vrijednosnica.

Blue chip
Blue chip (njem. erstklassige (sichere) Wertpapieranlage, die beste Aktie, Spitzenwert) je redovna dionica najviše kvalitete u smislu da ima manji rizik kapitalizacije (smanjenja vrijednosti dionice), isplate dividendi i bankrota. Ne postoji službena lista poduzeća koja izdaju ove dionice, ali se podrazumijeva da su to velika i stabilna poduzeća.

Broker
Broker je osoba koju je Komisija za vrijednosne papire ovlastila za trgovinu vrijednosnim papirima. Radi u brokerskim kućama ili bankama (društvima ovlaštenim za poslovanje vrijednosnim papirima). Broker kupuje i prodaje vrijednosne papire na temelju naloga klijenta i za tu uslugu zaračunava određenu proviziju.

Burza vrijednosnih papira
Burza vrijednosnih papira je organizirano tržište vrijednosnica. Na burzi se susreću kupci, posrednici i prodavatelji vrijednosnih papira. Na domaćim burzama se trguje državnim i korporacijskim obveznicama, dionicama i komercijalnim zapisima. Trgovanje ovim vrijednosnim papirima je organizirano u skladu s pravilima burze i državnom regulacijom. Cijena vrijednosnih papira se formira suprotstavljanjem ponude i potražnje. Trgovanje se obavlja isključivo između članova burze. Najvažnija burza u SAD-u je burza u New Yorku, a među najvažnijim europskim burzama su Londonska i Frankfurtska. U Hrvatskoj postoje dvije burze, u Zagrebu i Varaždinu.

Crobex
CROBEX je službeni indeks cijena dionica kojima se trguje na Zagrebačkoj burzi vrijednosnica; uključene su redovne dionice 10 poduzeća kojima se trgovalo barem 75% raspoloživih dana trgovanja u prethodnih šest mjeseci, koje su uvrštene barem šest mjeseci na Burzi, te čija je tržišna kapitalizacija barem 250 milijuna kuna. Uveden je 1. IX. 1997.

Derivati
Derivati (engl. derivatives, derivative instruments, njem. abgeleitete Wertpapierart) su vrijednosni papiri kojima je vrijednost određena drugim vrijednosnim papirom. Na primjer, opcija na kupnju dionica je derivat kojemu je vrijednost određena vrijednošću dionica na koju se odnosi, a cijena opcije na kupnju deviza ovisi o tečaju valute. Odnos cijene derivata i financijskog instrumenta na koji se odnosi mjeri se brojem koji se naziva delta i koji iskazuje osjetljivost cijene derivata na promjenu cijene instrumenta koji mu služi kao podloga. Na primjer za opciju čija se cijena mijenja za 1 dolar ako se cijena odnosnog instrumenta mijenja za 2 dolara, delta je jednak 0.5.

Diler
Diler je osoba ili tvrtka koja u trgovanju vrijednosnim papirima, robom ili uslugama nastupa kao principal. Kupuje za svoj račun i zatim preprodaje klijentima. Dobitak ili gubitak koji ostvaruje posljedica je razlike iznosa koje je platio i koje je primio nakon preprodaje predmeta trgovanja.

Dioničar
Dioničar (engl. shareholder, njem. Aktionär) ili akcionar je imatelj dionice, osoba koja je kupnjom dionice stekla sva prava i obveze iz dionice, koja su dvostruka: članska (pravo birati i biti biran u organe dioničkog društva, odlučivati na skupštini društva itd.) i imovinska (sudjelovati u dobitku društva, obvezi naknadnih uplata, pravo na nove dionice ako se izdaju i sl.). Dioničar može biti fizička i pravna osoba. Ne može biti članom (dioničarem) društva onaj tko nema dionicu. U našem sustavu trgovačkih društava dioničko društvo može se sastojati i od samo jednog člana; za obveze dioničkog društva dioničar ne odgovara. Rizik dioničara sveden je na uplaćeni ulog.

Dionički indeks
Dionički indeks i njegovo kretanje je pokazatelj ponašanja određenog tržišta dionica. U indeksu se nalaze najreprezentativnije dionice pojedinog tržišta. Što je tvrtka važnija za određeno tržište to ona ima veću težinu u indeksu. Što pojedina tvrtka ima veću težinu u indeksu to kretanje cijene te tvrtke ima veći utjecaj na kretanje pojedinog indeksa. Dionički indeks se najčešće upotrebljava za mjerenje uspješnosti određenog investitora i njegovog skupa dionica. Npr. ako je indeks hrvatskih dionica tijekom jednog kvartala rastao 10%, a vi ste kao investitor na tom istom tržištu u istom razdoblju povećali vrijednost svojih dionica za 15%, vi ste tada bili uspješniji od tržišta tj. pobijedili ste tržište za točno određen postotak. Indeks omogućuje takvu usporedbu.

Dionički kapital
Dionički kapital (engl. capital stock, contributed capital, njem. Aktienkapital) je knjigovodstveno prikazana vrijednost ukupnog broja glavnih dionica; nalazi se u pasivi bilance stanja dioničkog (korporativnog) poduzeća u okviru dioničarske glavnice. To je vlastiti ili trajni izvor ukupnih sredstava (imovine) dioničkog poduzeća prema njegovim vlasnicima (dioničarima). Dionički kapital formira se emisijom i prodajom dionice u visini njihove nominalne vrijednosti. Razlika iznad nominalne do tržišne vrijednosti odnosi se na kapitalni dobitak. Kapitalni dobitak ili uplaćeni kapital po vrijednosti većoj od nominalne vrijednosti dionica također je dio uplaćenog kapitala. Dionički ili uplaćeni kapital može se kreirati također prodajom donacijskih (prethodno poklonjenih vlastitih dionica) i trezorskih (prethodno otkupljenih običnih dionica).

Direktna emisija
Direktna emisija (engl. direct issue, njem. Direktemission, fr. emission directe) označava postupak emisije vrijednosnih papira u kojem se za njihovu distribuciju krajnjim investitorima ne koriste usluge specijaliziranih posrednika na financijskom tržištu. Takva se emisija usmjerava na unaprijed poznate kupce. Najčešće se ne prijavljuje nadležnom organu za kontrolu poslovanja s vrijednosnim papirima. Direktnom se emisijom smanjuju troškovi emisije vrijednosnih papira. Kako poduzeća nemaju specijaliste za operacije na tržištu kapitala, direktna emisija se rjeđe provodi.

Dividenda
Dividenda je dobit dioničkog društva isplaćen dioničarima. Općenito, bilo koji iznos poslovnog rezultata ili kapitalnog dobitka od emisije dionica iznad nominalne vrijednosti koji se dijeli ili distribuira među vlasnicima dionica.

Dow Jones
Dow Jones index je vagana aritmetička sredina 30 značajnih dionica kojima se trguje na NYSE.

Dobit (zarada) po dionici
Dobit (zarada) po dionici (engl. earnings per share, EPS, njem. Aktienrendite, Gewinn per Aktie) je pokazatelj koji se dobije dijeljenjem neto dobitka poduzeća s brojem običnih (glavnih) dionica. Ovo je jedan od osnovnih pokazatelja uspjeha dioničkog poduzeća koji se koristi pri procjeni vrijednosti običnih dionica. Poduzeća koja su ponudila svoje vrijednosne papire na organiziranim tržištima kapitala moraju ga javno objavljivati. Pokazatelj se može računati kao povijesni, primarni i potpuno razrijeđeni dobitak po dionici, što ovisi o strukturi kapitala. U slučaju da je riječ o jedinstvenoj strukturi kapitala, računa se povijesni pokazatelj, dok se drugi i treći računaju kod složene strukture kapitala (npr. osim običnih dionica poduzeće je emitiralo konvertibilne dionice i konvertibilne obveznice).

Ebit
EBIT (akr. od engl. earnings before interest and taxes) je dobit prije odbitka (rashodnih) kamata i poreza na dobit.

Dionica
Dionica je vrijednosni papir koji predstavlja pravo vlasništva u nekom dioničkom društvu. Vlasnik dionice tj. dioničar ima pravo na postotni udio svega što dioničko društvo posjeduje, među ostalim i pravo na dobitak dioničkog društva. Dionička društva svojim dioničarima obično plaćaju dividendu iz neto dobiti društva te vrlo često s rastom dobiti poduzeća raste i iznos dividende. Postoje obične tj. redovna i povlaštene dionice. U načelu svaka redovna dionica nosi jedno pravo glasa na skupštini dioničara. Cijenu dionica određuje ponuda i potražnja, a one se mogu kupiti ili prodati na burzama vrijednosnih papira.

IPO - Initial Public Offering
IPO - Initial Public Offering ili Prva javna ponuda je postupak prvog izlaska novih dionica na primarna tržišta kapitala. U sklopu tog procesa investicijski bankari moraju prvo utvrditi početnu cijenu vrijednosnice (dionice ili obveznice), zatim pripremiti pisani dokument s ključnim poslovnim informacijama koji opisuje vrijednosnicu (tzv. Prospectus), provesti kompleksni pravni postupak pravne registracije kod nadležnih državnih i burzovnih tijela te formirati konzorcij ulagača (tzv. Underwriting Syndicate) koji osigurava novčana sredstva za te novoizdane dionice. Nakon što je neka vrijednosnica (dionica ili obveznica) iznesena putem Prve javne ponude (IPO) na organiziranu burzu (ili više njih) i prodana kupcima na primarnom tržištu trgovina njome se nastavlja na sekundarnom tržištu kapitala.
Prva javna ponuda dionica se najčešće koristi kao instrument privatizacije velikih javnih tvrtki ili kod privatnih kompanija kada postojeći vlasnici žele osigurati svježi kapital potreban za razvoj poslovanja na transparentan način.

Godišnji izvještaj
Godišnji izvještaj (engl. annual report, njem. Geschäftsbericht) je izvještaj koji vlasnicima prezentira uprava banke ili poduzeća. U tom izvještaju opisuju se poslovanje u protekloj godini i daju planovi daljnjeg razvoja. Godišnji izvještaj se prezentira i prihvaća na godišnjoj skupštini osnivača. Godišnji izvještaj sastavlja uprava banke, kontrolira ga nadzorni odbor, a skupštini predlaže upravni odbor. Godišnji izvještaj obično se sastoji od izvještaja direktora, završnog računa, mišljenja revizora, izvještaja upravnog i nadzornog odbora. Banke često godišnji izvještaj otisnu u luksuznom tisku i prezentiraju poslovnim partnerima kao propagandni materijal.

Nalog 'gornji limit'
Nalog "gornji limit" (engl. limit order) je nalog koji kupac daje brokeru da kupi željeni vrijednosni papir po bilo kojoj cijeni koja je niža od navedenog ograničenja. Broker mora nastojati postići cijenu nižu od zadane, ali ne smije prihvatiti višu od nje. Takve naloge, ako ih broker ne može realizirati u istom danu, na većim burzama najčešće preuzimaju i provode specijalisti koji ih izvršavaju kad cijena padne na limitiranu razinu.

ESOP plan
ESOP plan (engl. Employee Stock Ownership Plan) je plan ili program stvoren da bi radnici stekli osjećaj sudjelovanja u upravljanju i razvoju svog poduzeća. Radnici se stoga ohrabruju na kupnju dionica poduzeća. ESOP plan priznaju i povlašćuju porezne vlasti i politika, posebice u SAD. Ovaj plan, odnosno povjerba koja upravlja i vodi sve poslove, ulaže prvenstveno u obične ili konvertibilne povlaštene dionice poduzeća, koje sponzorira plan. Radnici obično postaju stvarni vlasnici nakon 5-7 godina službe. Poslodavac unutar ovog plana obično podiže zajam kojim omogućuje kupnju svojih dionica radnicima, a koji se otplaćuje iz budućih prihoda od dividendi i doprinosa poslodavca ESOP-u.

Frankfurtska burza vrijednosnih papira
Frankfurtska burza vrijednosnih papira (njem. Frankfurter Wertpapierbörse) je najveća burza unutar udruženja osam njemačkih burzi ukupan promet koje iznosi 80% ukupnog prometa na njemačkim burzama. Na njoj se trguje dionicama, obveznicama, varantima, zlatom i inozemnim valutama, te rokovnim poslovima, poglavito opcijama.

Hanfa
HANFA (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) nastala je 1. siječnja 2006. godine prestankom rada Direkcije za nadzor društava za osiguranje, Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske i Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja. Agencija obavlja poslove iz svog djelokruga i nadležnosti u slijedećim organizacionim
jedinicama:
1. Sektor za licenciranje i provođenje zakonskih mjera,
2. Sektor za superviziju I,
3. Sektor za superviziju II,
4. Sektor za procjenu rizika, istraživanje, statistiku i
5. Sektor za suradnju i unaprjeđenje poslovanja.
Sektor za licenciranje i provođenje zakonskih mjera izdaje i oduzima dozvole, odobrenja i suglasnosti, donosi propise i provodi druge mjere iz djelokruga i nadležnosti Agencije.Sektor za superviziju I obavlja nadzor nad poslovanjem društava za osiguranje, mirovinskih osiguravajućih društava, zastupnika i posrednika u osiguranju i pravnih osoba koje se bave poslovima leasinga i factoringa unutar svoje registrirane djelatnosti, prikuplja, obrađuje i analizira nadzorna i financijska izvješća subjekata nadzora.Sektor za superviziju II obavlja nadzor nad poslovanjem burzi i uređenih javnih tržišta, ovlaštenih društava i izdavatelja vrijednosnih papira, brokerskih društava, brokera, investicijskih savjetnika, institucionalnih ulagatelja, Središnjom depozitarnom agencijom, društvima za upravljanje investicijskim, privatizacijskim investicijskim fondovima, mirovinskim fondovima, Fondom hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Umirovljeničkim fondom, Središnjim registrom osiguranika, prikuplja, obrađuje i analizira nadzorna i financijska izvješća subjekata nadzora.Sektor za procjenu rizika, istraživanje i statistiku izrađuje makroekonomske analize, procjenjuje potencijalne rizike unutar pojedine financijske grane i grupe, izrađuje aktuarske izračune i modele, istražuje međuovisnost zakonodavne regulative, sistemskih i specifičnih rizika te objavljuje podatke od javnog interesa iz područja poslovanja nebankovnog financijskog sektora.Sektor za suradnju i unaprjeđenje poslovanja surađuje s ostalim nadzornim, upravnim i pravosudnim tijelima u Republici Hrvatskoj, sa Hrvatskom narodnom bankom, srodnim inozemnim institucijama koje obavljaju nadzor odnosno superviziju financijskih institucija i tržišta, provodi mjere zaštite potrošača, vrši edukaciju i provodi mjere radi unaprjeđenja supervizije, upravlja i brine o edukaciji supervizora, korisnika financijskih usluga, djelatnika u medijima, pruža informacije i podatke važne za nositelje ekonomske politike Republike Hrvatske.

Indeksi dionica
Indeksi dionica (engl. share index, njem. Aktienindex, fr. indice des actions) su vrsta indeksa kojom se pokušava jednim brojem ocijeniti kretanje pojedinog tržišta. Indeksi se računaju kao prosjeci posebno odabranih grupa dionica za koje se procjenjuje da su reprezentativne za cijelo tržište ili pojedine segmente tržišta. Pouzdanost indeksa proizlazi iz iskustvene činjenice da cijene vrijednosnih papira imaju tendenciju istovremenog rasta ili pada. Poznatiji indeksi su Dow-Jonesov indeks (Dow-Jonesov industrijski prosjek), Value Line Composite Index, Standard&Poor dionični indeksi i NIKKEI indeks. Pojedine strategije institucijskih investitora se zasnivaju na kretanjima indeksa tržišta (indeksni fondovi).

Institucionalni investitori
Institucionalni investitori (engl. institutional investors, njem. institutionalle Geldgeber) su organizacije koje kupuju najveći dio vrijednosnih papira na financijskom tržištu. Za razliku od pojedinca – individualnih investitora, u stanju su disperzirati rizik formirajući raznoliku strukturu ulaganja. Svojom veličinom i značenjem mogu utjecati na cijene i ostale uvjete na tržištu. Pojavljuju se u različitim oblicima: banke, mirovinski fondovi, ustanove osiguranja života i imovine, zaklade, sindikalni fondovi i sl. Posebno značenje imaju zajednički investitori – trust institucije (investment trust i unit trust, u SAD mutual fund) koji prikupljaju udjele ili uštedu velikog broja individualnih investitora da bi ih kao institucionalni (zajednički) investitori plasirali na tržištu.

Izbalansirani portfelj
Izbalansirani portfelj (engl. balanced portfolio, njem. balanciertes Portefeuille) je portfelj kod kojeg su obuhvaćeni rizici homogeni i po elementima i okolnostima rizika, i po vrijednosti osiguranih predmeta.Osiguravateljno društvo koje ima veći broj zaključenih osiguranja homogenih rizika može podjelu i izjednačenje rizika obaviti unutar svog portfelja. U suprotnom, izravnavanje rizika postiže se prijenosom dijela preuzetih rizika u suosiguranje ili reosiguranje.

Jeftine dionice
Jeftine dionice (engl. penny stock, njem. billige Aktien) su dionice koje se obično prodaju za manje od 1 USD po dionici, iako im cijena može rasti i do 10 USD po dionici nakon inicijalne javne ponude zbog velike promocije. Izdaju ih poduzeća s kratkim vijekom poslovanja, nestabilnim prihodima i zaradama, te malim kapitalom. Zbog toga što su to špekulativne vrijednosnice i što su dugo prodavane agresivno, obično preko telefona, od 1989. njihovu prodaju pojačano nadzire SEC i burze. Svim jeftinim dionicama trguje se na OTC tržištima (osobito u Denveru, Vancouveru ili Salt Lake Cityju).

Kredit
Kredit (engl. credit, njem. Guthaben, Kredit, lat. creditum) je ustupanje određene svote novčanih sredstava od strane financijske organizacije (banke i dr.) kao kreditora (vjerovnika, zajmodavca) nekoj osobi (debitoru, dužniku zajmoprimcu), uz obvezu da mu ih ovaj vrati u dogovorenom roku i plati pripadajuću naknadu – kamatu. Općenito: pojam obuhvaća profesionalne novčane bankovne kredite, pozajmljivanje imovine u bilo kojem obliku, dužničke vrijednosne papire – obveznice, note, blagajničke zapise, komercijalne zapise…, nenovčane kredite u obliku akcepata, avala i sl. kreditna pisma, stand-by sporazume, "otvorene račune", međusobne poslovne aranžmane poduzeća s prodajom robe, usluga i izvođenja radova uz odgođenu naplatu, potrošačke kredite, izvoz robe s naplatom preko 60 (90) dana i sl. Uobičajene vrste: robni i novčani (prema predmetu kreditiranja), bankovni i komercijalni (prema subjektima), kratkoročni i dugoročni (prema roku, odnosno ekonomskoj funkciji), proizvođački i potrošački (prema svrsi), krediti za obrtna sredstva i investicijski (prema namjeni), otvoreni i pokriveni (prema osiguranju), tuzemni i inozemni (prema domicilu) i sl. Osim standardnih kreditnih oblika, primjenjuje se i mnoštvo složenih kreditnih konstrukcija, kao i brojni varijeteti dužničkih vrijednosnih papira.

Marža
Marža (engl. margin, njem. Marge);
1. u financiranju, razlika između tržišne vrijednosti zaloga kao pokrića za zajam i nominalnog iznosa samog zajma. Npr. ako je položeno 10.000 DEM kao pokriće, odnosno zalog zajma od 20.000 DEM, onda je marža 10.000 DEM;
2. iznos koji ulagač polaže kod B/D tvrtke, kada koristi njezin kredit, zajam da bi kupio vrijednosnice. Broker može uzajmiti novac ulagaču da ga ovaj koristi pri trgovanju vrijednosnicama. Da bi došao do takvog zajma, ulagač mora položiti gotovinu kod brokera (iznos obično propisuju centralne banke pojedinih zemalja). Ta gotovina predstavlja udio, odnosno maržu na računu ulagača;
3. prilikom trgovanja ročnicama ili futures ugovorima, iznos gotovine položen kod brokera da bi osigurao i kupca i prodavatelja od neispunjenja obveze. Da bi zauzeo položaj (dugi položaj, kratki položaj), odnosno kupio ili prodao predmet trgovine, klijent ili ulagač mora položiti gotovinu kod svog brokera. Iznos ili stopa marže ovisi o regulaciji pojedinog tržišta i ostalim čimbenicima. Ako promjena cijene uzrokuje promjenu vrijednosti ročnice, odnosno futures ugovora, broker zahtijeva od ulagača dodatnu gotovinu zbog promjene cijene. Ako klijent ne može ispuniti svoju obvezu (margin-call ili maržni proziv), broker može likvidirati ročnicu, koristeći gotovinu da bi preslikao, poništio gubitak.

Mešetar
Mešetar (engl. broker, agent, njem. Kursmakler, Makler) je posrednik pri sklapanju trgovačkih poslova; agent, senzal. Može vršiti i funkciju zastupanja neke tvrtke na određenom području. Obično vodi dnevnik o poslovima sklopljenim svojim posredovanjem i za poslove koje obavlja u ime i za račun svog komitenta prima ugovorenu nagradu – mešetarinu, proviziju. Agent i komitent obično sklapaju ugovor na određeno vrijeme, i ukoliko u predviđenom roku ne dođe do terminiranja ugovora automatski se produžuje. Za trajanja ugovora, mešetar se brine za interese i poslove komitenta na određenom području i ne može zastupati interese konkurentske tvrtke, što je i utvrđeno ugovorom. Po funkciji koju obavljaju, mešetari spadaju u kanale distribucije.

Neto dobit ili gubitak
Neto dobit ili gubitak (engl. net income or loss, njem. Nettogewinn oder Verlust) je dobit ili gubitak zrakoplovne kompanije koji nastaje kao rezultat obavljanja usluga zračnog prometa i drugih aktivnosti nakon što od ukupnih prihoda oduzmemo ukupne troškove, poreze, kamate, tečajne razlike i ostale financijske rashode.

Opcija kupnje
Opcija kupnje (engl. call-option, njem. Kaufoption) je opcija koja kupcu daje pravo kupnje točno određenog broja predmeta opcije od prodavatelja po unaprijed utvrđenoj cijeni, izvršnoj cijeni, na utvrđeni datum – kod europske opcije, odnosno, u slučaju američke opcije, i unutar određenog razdoblja. Ovakve opcije obično kupuju ulagači koji očekuju porast cijene predmeta opcije.

Osnivačka glavnica
Osnivačka glavnica (engl. share capital, njem. Aktienkapital) je iznos kapitala potreban za osnivanje i početak rada društva. Dijeli se na određeni broj dionica u dioničkom društvu, odnosno na određeni broj udjela u društvu s ograničenom odgovornošću.

Portfelj
Portfelj (engl. portfolio, njem. Portefeuille) je u poslovnim financijama skup različitih vrijednosnih papira u vlasništvu pojedinca ili poduzeća. Princip na kojem se formira sastav portfelja je princip diverzifikacije, kako bi se minimizirao cjelokupni rizik portfelja i stabilizirao prinos.

Povećanje temeljnog kapitala dioničkog društva
Povećanje temeljnog kapitala dioničkog društva (njem. Erhöhung des Grundkapitals) se može ostvariti na sljedeće načine:
1. povećanje temeljnog kapitala ulozima (njem. Kapitalerhöhung gegen Einlagen, ordentliche Kapitalerhöhung gegen Einlagen, ordentliche Kapitalerhöhung) takav je način povećanja temeljnog kapitala kojim se u društvo unosi nov i dodatni kapital bilo uplatama u novcu, bilo unosom stvari i prava. Za unos kapitala izdaju se nove dionice;
2. uvjetno povećanje temeljnog kapitala (bedingte Kapitalerhöhung) takav je oblik povećanja temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica koji ovisi o tome hoće li osobe kojima su namijenjene uvjetne dionice (njem. Bezugsaktien) htjeti ostvariti pravo na njihovo stjecanje. Redovito će to biti vjerovnici sa zamjenjivim obveznicama, odnosno vjerovnici i zaposleni u društvu s pravom prvenstva upisa novih dionica;
3. statutom se može ovlastiit uprava da u roku od najmanje pet godina od upisa društva u trgovački registar ili od izmjene statuta može povećati temeljni kapital a da za to nije potrebna odluka skupštine ili promjena statuta (odobreni temeljni kapital, njem. genehmigtes Kapital);
4. povećanje temeljnog kapitala iz sredstava društva ili nominalno povećanje (njem. Kapitalerhöhung aus Gesellschaftsmitteln) ostvaruje se bez dodatnih uloga u društvo, već tako da se temeljni kapital poveća pretvorbom kapitalnog dobitka, zadržanog dobitka i pričuva u temeljni kapital. Kod odobrenog kapitala uz odluku uprave potrebna je i suglasnost nadzornog odbora, dok je kod ostalih načina potrebna odluka skupštine za valjanost koje su potrebni glasovi koji čine najmanje 3/4 temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini pri donošenju odluke.

Primarno tržište
Primarno tržište (engl. primary market, njem. Hauptfinanzmarkt) je tržište novih izdanja vijednosnica – efekata. Prodajom emisija vrijednosnica prikuplja se nova novčana štednja ili trenutno nezaposleni novac. Izdavanjem (emisijom) npr. dionica ili obveznica i njihovom prodajom završava život takvog instrumenta na primarnom ili emisijskom tržištu.
Poduzeća obično nemaju ni znanja ni iskustva u ovim poslovima, a teško im je i doprijeti na primarno tržište. Pomoć im obično pružaju tzv. investicijske banke ili njihove grupe, posebno ako se radi o većim iznosima emisije.
Pomoć se sastoji u analizi tržišta i mogućnosti uspjeha emisije, određivanja vrste vrijednosnog papira, cijene primarne emisije, registracije kod kontrolnih organa, raspisivanja poziva na upis, prodaji i distribuciji. Najčešće ove banke otkupljuju cijelu emisiju kao veleprodavači i rasprodaju je dalje, preuzimajući tako i rizik emisije.

Prinos
Prinos (engl. yield, njem. Ertrag) je izraz od više značenja: dobit, povrat ulaganja, zarada, prihod. U zračnom prometu, prosječan prihod ostvaren po prevezenom putniku, odnosno toni robe po ATK ili RTK. Prinos se dobiva tako da se ukupan prihod zrakoplovne kompanije, na pojedinom letu ili ukupnoj mreži letova, podijeli s njezinim ukupnim ATKs ili RTKs na pojedinom letu ili mreži letova.

Prodajna cijena
Prodajna cijena (ask) je cijena po kojoj market makeri prodaju financijske instrumente.

Sekundarno tržište
Sekundarno tržište (engl. secondary market, njem. Untergeordnetermarkt, Nebenmarkt) je tržište na kojem se obavlja stalna kupoprodaja već emitiranih vrijednosnih papira koji su u ruke investitora došli rasprodajom na primarnom tržištu. Zove se i transakcijsko tržište. Na njemu se ne prikupljaju nova novčana sredstva već se samo mijenja vlasnik vrijednosnice, tj. vrijednosnice se preprodaju.
Sekundarno tržište se posebno pravno i organizacijski uređuje radi zaštite sudionika na njemu. Posebno značenje sekundarnog tržišta je u tome da pruža laganu mogućnost investitoru da preproda vrijednosni papir koji posjeduje, čime mu omogućava osobinu likvidnosti i oslobađa mu novčana sredstva za drugačije plasmane.Bez uređenog sekundarnog tržišta ni primarno tržište ne vrijedi mnogo jer, iskustvo na pokazuje, bez sekundarnog tržišta, vrijednosnice koje su u nas u prošlosti izdavali (obveznice iz javnih zajmova i sl.) bile su samo prosti papiri s kojima se nije moglo ništa učiniti do njihova roka dospijeća. Ova se tržišta razlikuju od zemlje do zemlje. U pravilu se transakcije s vrijednosnim papirima obavljaju u bankama (burzice), na klasičnoj burzi vrijednosnica koja je najorganiziraniji oblik sekundarnog tržišta i na tzv. OTC (over-the-counter) tržištu na kojem se kupoprodaje obavljaju na principu automatskih kompjutorskih kotiranja na mreži kompjutora, kako je to slučaj u SAD.

Sekuritizacija
Sekuritizacija (engl. securitization) su nove tehnike financiranja u kojima se klasični oblici potraživanja preobražavaju u nove odnose koje sada predstavljaju vrijednosni papiri u kojima su ti odnosi utjelovljeni. Tehniku sekuritizacije razvijaju financijske organizacije ili velike korporacije da bi iz bilance izbacile ona potraživanja koja su podložna promjenama kamatnih stopa, kreditnom riziku ili su općenito nepovoljnih ili rizičnih karakteristika.

Smanjenje temeljnog kapitala dioničkog društva
Smanjenje temeljnog kapitala dioničkog društva (njem. Kapitalherabsetzung) se provodi i u prilikama kada dioničko društvo ima višak kapitala, i u prilikama kad je društvo pretrpjelo veći gubitak, a ne postoji vjerojatnost da će ga u nekom razumnom roku moći nadoknaditi.

Stop nalog
Stop nalog (engl. stop order, njem. Stoploss-Aufrag) se sastoji od stop naloga za kupnju iznad trenutne tržišne cijene i stop naloga za prodaju ispod trenutačne tržišne cijene. Najčešće služi za zaštitu profita, odnosno da se ne dopusti stvaranje ili povećanje gubitka.

Osnivačka glavnica
Osnivačka glavnica (engl. share capital, njem. Aktienkapital) je iznos kapitala potreban za osnivanje i početak rada društva. Dijeli se na određeni broj dionica u dioničkom društvu, odnosno na određeni broj udjela u društvu s ograničenom odgovornošću.

Tržište kapitala (capital market)
Tržište kapitala je tržište na kojemu se kupuje i prodaje kapital, odnosno mjesto na kojemu se susreću potražnja i ponuda kapitala. Na njemu se susreću interesi štediša s jedne strane i investitora s druge strane. Trguje se dugoročnim vrijednosnim papirima (dionice i obveznice). Burze su najčešća mjesta na kojima se trguje instrumentima tržišta kapitala.

Uvršteni vrijednosni papiri
Uvršteni vrijednosni papiri (engl. listed stock, njem. verzeichnete Wertpapiere) su vrijednosni papiri koji su primljeni i uvršteni na posebnu listu onih vrijednosnih papira kojima se službeno trguje na pojedinom burzovnom tržištu. Prije uvrštenja na burzu emitent vrijednosnog papira dužan je organima burze podnijeti dokaze o ispunjenju uvjeta za uvrštenje. Svaka burza propisuje svoje posebne uvjete. New York Stock Exchange traži npr. da kompanija koja želi da joj dionica bude uvrštena među oko 1600 dionica listiranih na toj burzi, ima iznos godišnje dobiti prije oporezivanja najmanje 2,5 milijuna dolara, barem milijun dionica ponuđenih javnosti, nego aktivu od najmanje 16 milijuna dolara i barem 2000 dioničara koji drže po stotinu dionica. Svrha je ovih uvjeta pridobiti za određenu burzu najstarije, najveće i najpoznatije kompanije. Kompanije moraju prihvatiti i visoke standarde zaštite investitora na burzama, podnositi godišnje i periodične izvještaje, uredno organizirati godišnje skupove dioničara, iznositi u javnost financijske informacije i udovoljavati drugim obvezama. Dionice jedne kompanije mogu biti uvrštene na dvije ili više burzi. Listiranim vrijednosnim papirima može se također tržiti i na over-the-counter (OTC) tržištu.

Većinski dioničar
Većinski dioničar (engl. majority stockholder, njem. Mehrkeitsaktionär) je dioničar koji posjeduje natpolovični broj glavnih (običnih) dionica, tj. dionica s pravom glasa (50% plus jednu dionicu). Istovjetno tome, većinska grupa (majority group) je grupa dioničara koji zajedno posjeduju natpolovični broj glavnih dionica. Suprotno tome dioničar, tj. grupa koja raspolaže ispodpolovičnim brojem glavnih dionica zove se manjinski dioničar (minority stockholder), tj. manjinska grupa (minority group).

Većinski udio
Većinski udio (engl. majority interest, njem. Mehrheitsbeteiligung, Aktienmehrheit) je natpolovični udio u masi glavnih dionica koju posjeduje jedan dioničar ili grupa dioničara. Suprotno tome ispodpolovični udio u masi glavnih dionica koji posjeduje jedan dioničar ili grupa naziva se manjinski udio (minority interest).

Vinkulacija dionica
Vinkulacija dionica (njem. vinkulierte Namensaktien) je statutom predviđena odredba o potrebi suglasnosti dioničkog društva za prijenos dionice na ime. Vinkulacija je zapravo ograničenje temeljnog načela o slobodnoj prenosivosti dionica na ime. Vinkulacija ne utječe na način prijenosa dionice na ime (indosament, cesija i sl.). Vinkulacija služi u praksi za zaštitu porodičnih dioničkih društava od otuđenja dionica na ime, ali ona može poslužiti i za zaštitu protiv stjecanja većine dionica od nekog trećeg i time spriječiti uvlačenja koncerna u društvo ili nekog tko inače nije poželjan. Nadalje, dionice se vinkuliraju kako bi se zadržali odnos sudjelovanja u društvu, osobito da neki od dioničara ne postane većinski, zatim da zadrži dioničare do kojih je društvu posebno stalo, posebno npr. one koji imaju dodatne obveze i sl. Ovi razlozi ne moraju se navesti u statutu.

Vin
VIN je službeni indeks Varaždinske burze. Indeks je konstruiran tako da odražava trgovanje isključivo na Varaždinskoj burzi, a revidira se svakih šest mjeseci. Sastav indeksa određuje se na temelju podataka o trgovanju na Burzi iz šestomjesečnog razdoblja koje završava 15 dana prije datuma revizije.

Xa
Xa (engl. ex-all), "bez svih prava"; oznaka je za dionice koje se prodaju bez ikakvih pripadajućih prava (prava na dividende i druga prava koja pripadaju dionici u tekućoj godini) koja ostaju dioničaru registriranom na listi dioničara.

Xc
Xc (engl. ex-capitalization) je oznaka za dionice koje se prodaju bez prava na zadnje dividende u dionicama.

Zaštita manjinskih dioničara
Zaštita manjinskih dioničara (engl. protection of minor shareholders, njem. Minderheitsaktionäre, Minderheitenschutz);
1. institut trgovačkog prava prema kojem se zakonom štite dioničari koji su pri donošenju odluka ostali u manjini;

2. iako za prava i obveze dioničara vrijedi temeljno načelo u jednakom položaju dioničara (Gleichheitsgrundsatz), to ne znači da svi dioničari imaju ista prava i obveze, nego da pod jednakim uvjetima oni imaju jednak položaj u društvu. Tako dioničar (ili dioničari) koji ima više dionica ima objektivno veću mogućnost utjecaja na upravljanje društvom, posebno ako se u njegovim rukama nađe veći broj dionica, tzv. nadzorni paket, koji u praksi može činiti i manje od 50% temeljnog kapitala, budući da je zbog nejedinstvenosti ili pasivnosti ostalih dioničara i manji postotak u većini slučajeva dovoljan za donošenje odluka. U tom kontekstu javljaju se u praksi i pravnoj književnosti pojmovi većinski i manjinski dioničar. Većinski dioničar bio bi onaj koji raspolaže dionicama koje čine veći dio temeljnog kapitala (više od 50%), a manjinski dioničar(i) bio bi onaj (oni) čije sudjelovanje u temeljnom kapitalu iznosi manje od 50%. Bit odnosa između većinskih i manjinskih dioničara je u tome da u glavnoj skupštini ukupan broj glasova manjinskih dioničara nije dovoljan da se ostvare interesi manjine, ako su oni suprotni interesima većine;

3. načelo jednakog položaja dioničara i načelo povjerenja (Treupflicht) ipak obvezuju društvo na zaštitu manjinskih dioničara. Da bi se izbjegle zlouporabe prava manjinskih dioničara kojima bi se moglo otežati djelovanje društva od strane jednog ili manjeg dijela dioničara na štetu ostalih, zaštita se redovito ne pruža doslovce svakom manjinskom dioničaru, nego samo kvalificiranom manjinskom dioničaru, a ako se manjinski dioničari udružuju, kvalificiranoj manjini;

4. kvalificirani dioničar je onaj koji ima dionice koje čine zakonom ili statutom određeni najmanji udio u temeljnom kapitalu društva. Zakonom je obično određeno da manjinska prava imaju oni dioničari koji imaju dionice koje čine najmanje 1/20 ili 1/10 temeljnog kapitala, što ovisi o konkretnoj situaciji predviđenoj zakonom, a statutom se – kada je to zakonom predviđeno – taj udio može i smanjiti;

5. glavno je pravo manjinskog dioničara obvezatno sazivanje glavne skupštine na zahtjev dioničara koji zajedno imaju udjele u visini 1/20 (5%) dijela temeljnog kapitala društva, kao i pravo na objavljivanje predmeta odlučivanja na glavnoj skupštini u javnim glasilima, odnosno u glasilu društva. Posebna skupina prava vezana je uz odlučivanja o imenovanju i opozivu članova nadzornog odbora, a određena prava manjinski dioničari uživaju i u fazi osnivanja, statusnih promjena i likvidacije društva. U zaštitu dioničara, ne samo kvalificirane manjine, nego svakog dioničara pojedinačno – ali i to je zaštita manjine – ubrajamo i pravo dioničara da stavlja svoje prijedloge, odnosno pravo da se suprotstavlja prijedlozima uprave i nadzornog odbora kako bi pridobio ostale dioničare da glasaju za ono što on predlaže, zatim pravo na obaviještenost o sazivanju skupštine, na samoj glavnoj skupštini pravo na obavijesti o poslovima društva koji su na dnevnom redu, pravo da sudskim putem zahtijeva da mu uprava dade obavijesti o točki dnevnog reda glavne skupštine. Značajan oblik zaštite svakog dioničara očituje se i u tome da se odluka kojom se dioničarima stavljaju dodatne obveze može donijeti samo uz suglasnost svih dioničara na koje se to odnosi, što vrijedi i za odluku kojom je za prijenos dionica koje glase na ime i privremenice potrebna suglasnost društva. Zaštita dioničara izričito je prisilnim normama zakona propisana kod povezivanja društava. Naime kod povezanih društava ne samo da vladajuće društvo i njegovi zakonski zastupnici odgovaraju uz određene uvjete ovisnom društvu za štetu, nego je svaki član društva ovlašten postaviti zahtjev za naknadu štete, bilo u korist društva bilo u vlastito ime, ovisno o tome radi li se o ugovornoj, odnosno faktičnoj (stvarnoj) povezanosti. Pored toga vanjskim dioničarima mora se isplatiti primjerena naknada, kao i otpremnina ako se preuzmu njihove dionice;

6. u navedenim prilikama uglavnom se iscrpljuju prava manjine, a pogotovo prava kvalificiranih manjinskih dioničara. Njihova prava imat će pravni učinak samo ako se njima prikloni većina ostalih dioničara jer u protivnom ostaju u manjini. Svrha je instituta zaštite manjinskih dioničara omogućiti im da se brane od odluka i drugih mjera organa društva, što zapravo predstavlja zabranu organima društva da zadiru u prava dioničara uopće;

7. ipak ni u prilikama kada su manjinski dioničari i pojedini dioničari nadglasani, dioničar i društvo nisu nezaštićeni, jer u slučaju da je odluka glavne skupštine ništetna ili pobojna na ništetnost se može pozivati, a pod određenim uvjetima može odluku pobijati svaki dioničar, odnosno kvalificirana manjina.

Izvor: Limun.hr i Leksikon manadžmenta /Masmedia

Ponovo sam dodao rubriku koja sadrzi razne dokumente, knjige, fin. izvjesca,… i ostale razne dokumente.

Planiram prekodirati PHP kako bi gosti mogli izravno uci, ali do tad je

- razni dokumenti i financijska izvješća

..ili www.cartmann.com pa klik na istoimeni link.

login: gost

password: cart

Nadam se da ovaj put Al-Qaeda nece cartmann.com dozivjeti kao američku financijsku instituciju i preko ove opcije hackirati site.

ps. nisam imao vremena raspodijeliti fileove vec sam samo copy/paste par svojih foldere, pa ako naidjete na privatne dokumente (npr. kucni video s Lanom Jurcevic i sl.), javite da ih pomaknem.

Ili ako imate bilo kakve preporuke, kritike, savjete,…kako poboljšati i unaprijediti ovu funkciju slobodno me kontaktirajte na e-mail cartmann@cartmann.com .

Ako netko želi uploadati svoje fileove, nek mi pošalje e-mail na navedenu adresu pa ću mu napraviti zaseban account, ne želim staviti otvoren upload kako bi se zaštitili od spama i hackiranja.

Razlog zasto dajem prostor i bandwidht free je taj što me 100Gb prostora + 2000 Gb mjesečnog prometa na US serveru koštalo simbolički više nego 50Mb prostora i 5Gb prometa na Hr serveru, a trenutno mjesečno iskoristim cca. 2Gb prometa od mogućih 2000 Gb, tj. zauzmem cca. 100Mb od dozvoljenih 100 Gb, a kako je ionako plaćam isto skinuo 2 Gb ili 2000 Gb, šteta da stoji neiskorišteno.

Jutros dok sam čekao red u banci shvatio sam da se Hrvatska ne mora bojati “burzovnog sloma” za kojeg mnogi govore da nastupa onda kad “i kućanice započnu trgovati dionicama”. Naime, ispred mene se u redu nalazila mlađa gospođa ili gospođica koja je s, kako se kasnije pokazalo, cca. 5000 Eur željela kupiti “neke dionice”, a kako nije znala gdje bi treba otići - otišla je u banku. Zbunjena službenica je prvo okrenula cca. 7-8 telefonskih brojeva, da bi zatim izgovorila uobičajen “panic line” - srušio nam se sustav, dođite popodne (op. a. kad radi druga kolegica aka “brigo moja pređi na drugoga” :)). Iako se nemam običaj miješati u takve razgovore (da ne ispadne kako prisluškujem ;)), nisam izdržao pa sam predložio zbunjenoj službenici da kontaktira direkciju brokerskih poslova koja se nalazi u sklopu sektora investicijskog poslovanja te uplati novac na zaseban žiro-račun koji je izvan bilance banke tj. služi isključivo za kupovinu dionica po nalogu klijenta. Nakon 5 min je sve bilo riješeno, a ipak moram pohvaliti službenicu koja se zahvalila i priznala da do sad nije imala takvih upita. Sumnjam, ali nije važno. :)

Ako među posjetiteljima ovog bloga ima onih koji bi željeli započeti s ulaganjem, a ne znaju gdje i kako ostvariti prvi korak, mogu odabrati neku od ponuđenih mogućnosti;

a) nazvati nekog s ove LISTE i gnjaviti ga da vam objasni postupak.

b) dugogodišnji ste klijent npr. PBZ banke, odete u poslovnicu pripremljeni na to da će te morati uputiti zbunjenu službenicu na “direkciju brokerskih poslova” - (385 (0)1 489-1331), a prije prvog trgovanja morate uplatiti novac na žiro-račun br. 2340009 - 1300000015, model 05, poziv na broj 818020 - 9400000. Pod “svrhu” upišeti svoje ime i prezime (jmbg ili mb kod pravne osobe) ili oznaku investitora u SDA. Ako do sad niste trgovali, odnosno nemate otvoren račun u SDA (PIN) broker kojeg odaberete će vam na temelju vaših podataka otvoriti taj račun. Otvaranje računa u SDA je besplatno. Naravno, uz sebe morate imati dokument kojim možete potvrditi svoj identitet, osobnu iskaznicu ili putovnicu, a pravne osobe izvadak iz sudskog registra (vjerojatno i potpisni karton - dokaz da osoba koja otvara račun ima ovlaštenje za potpis).

Možete otvoriti i skrbnički račun, u slučaju da ne želite biti navedeni kao vlasnik dionica. To zadovoljstvo će vas koštati (u Raiffeisen banci), ovisno o ukupnoj vrijednosti imovine, do 3.5 mil. kn plaćate godišnju naknadu od 0,30%, do 10 mil. kn 0,25%, do 35 mil. kn 0,20% i preko 35 mil. kn 0,15%, s tim da je min. naknada 1500 kn kvartalno. Znači, najniži iznos koji morate platiti je 6000 kn godišnje.

Da ne izgleda kako reklamiram PBZ, spomenuti ću i Prvu generaciju te Abacus brokere koji u svojoj ponudi imaju i opciju online trgovanja. Ali o brokerima ću napisati nešto više tokom tjedna, čim uhvatim malo više vremena, jer je prošli članak već poprilično zastario pa je došlo vrijeme za njegovu ažuriranu inačicu.

Copy/paste s: novi blog i investicijski forum

Plan liberalizacije

Ministarstvo financija i HNB analizirali su utjecaj i važnost pojedinih kapitalnih transakcija i gotovinskih plaćanja na hrvatski financijski sustav te je, napominje Duvnjak, predložen plan liberalizacije koji je prihvatila i Europska komisija, odnosno Vijeće Europe. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju liberalizacija kapitalnih transakcija i gotovinskih plaćanja provodi se kroz tri faze. Prva faza krenula je stupanjem zakona na snagu sredinom prošlog mjeseca te traje do konca ove godine. Njome se postiže potpuna liberalizacija ulaganja rezidenata i nerezidenata u vrijednosne papire, i to ukidanjem zabrane ulaganja nerezidenata u blagajničke zapise HNB-a i trezorske zapise Ministarstva financija te ukidanjem obveze rezidenata fizičkih osoba da kupoprodaju stranih vrijednosnih papira u inozemstvu obavljaju isključivo preko domaćih ovlaštenih društva, odnosno domaćih brokera. Nadalje, ukida se odredba temeljem koje je banka prije izvršavanja naloga za plaćanje u inozemstvo s osnove isplate dobiti od izravnog ulaganja, odnosno isplate ostatka likvidacijske ili stečajne mase, morala provjeravati da li je u Hrvatskoj plaćen porez.
Druga faza kreće s 1. siječnjem iduće godine i traje do konca 2008. U toj fazi prestaje obveza prijave kapitalnog posla kao preduvjeta za izvršenje plaćanja i prijenosa po tim poslovima. U trećoj fazi, koja na snagu stupa s 1. siječnjem 2009. godine, postiže se potpuna liberalizacija kapitalnih transakcija i gotovinskih plaćanja na način da prestaju važiti preostale restriktivne odredbe zakona. Ukida se zabrana kratkoročnog financiranja nerezidenata, obveza korištenja financijskih kredita iz inozemstva preko računa u domaćim bankama i zabrana otvaranja računa rezidenata u inozemstvu. Ukidaju se ograničenja za gotovinsko poslovanje između rezidenata i nerezidenata, ograničenja za rezidente prilikom unošenja i iznošenja gotovine, odnosno materijaliziranih vrijednosnih papira preko državne granice, zaključuje Duvnjak.


http://www.cartmann.com/izmjene-deviznog-zakona/

Svim kolegama blogerima i forumašima želim sve najbolje za Božić te u novoj 2007. godini, da imaju što više profitabilnih tradeova i što manje gubitaka, da budu sretni, pametni i zadovoljni! :)

27. studenoga - U 15 sati istekao je drugi rok za predaju ponuda za kupnju dionica Ine u javnoj ponudi. Do tada tzv. nepovlaštene ponude mogu predati hrvatski državljani koji žele kupiti više dionica od iznosa od 38.000 kuna, a institucionalni investitori tzv. indikativne ponude. Vlada je na današnjoj izvanrednoj sjednici odlučila kako će cijena Ininih dionica biti 1690 kuna. Vlada bi trebala odlučiti i o raspodjeli dionica.

* Nije loše, ja sam krenuo od (najlošije) verzije po ulagače gdje dionica košta 1900kn, naknadno smanjio na 1800kn, tako da moram priznati kako sam zadovoljan s cijenom od 1690kn po dionici, iako fundamenti i dalje nisu najbolji, ali to smo znali i prije.

Čujem da je neki fond uzeo 1% dionica, 18 mil. kn.

Sad imamo pravi izračun (2005);


Ina (cijena 1690kn)

p/e 19,1
p/s 0,80
p/b 1,44
————–

Mol (Mađarska)

p/e 9,0
p/s 0,72
p/b 2,2
—————

Pkn (Poljska)

p/e 8,38
p/s 0,42
p/b 1,12
—————-

Petrol (Slo)

p/e 29,02
p/s 0,56
p/b 2,71
—————–

OMV

p/e 10,87
p/s 0,76
p/b 2,13

Ako želite čitati onu debelu "knjigu" što je prije par dana Polančec dao Hloverki u emisiji "otvoreno" - postao sam je na blog, pa skidajte. :) Ima 2.5mb, a priča o poslovanju INE. Znam da ne zvuči zanimljivo, ali ako među vama ima onih koji planiraju dati 38.000 kuna ili čak dignuti kredit - trebali bi znati što kupuju.

Ne kupujemo ni lubenicu od 30kn na neviđeno, nema smisla da kupujete dionicu INE po 1900kn na neviđeno.

Komentar: http://www.cartmann.com/2006/11/12/ina-ipo-ukratko/

Prospekt (.pdf): http://www.cartmann.com/wordpress/wp-content/uploads/prospekt_ina-industrija_nafte__dd11.pdf


P.S. Futuria nije autor ovog bloga, a usput koristim priliku da mu čestitam na osvojenom priznanju. Zaslužio je čovjek.

P.P.S. vjerojatno je Darius pomiješao www.cartmann.com (moj blog koji dijeli drugo mjesto s još par blogova) i www.futuria.hr koji je osvojio prvo mjesto. Rezultati - Carnet Webfestival

Ako pogledamo odnos cijene dionice i pokazatelje poslovanja, cijena Ine i nije baš visoka kao što je neki žele prikazati. Kad u priču dodamo rezerve nafte o kojima još nema preciznih podataka, dođemo do rezultata da bi se kupovina INIne dionice mogla pokazati izuzetno isplativim ulaganjem, i na papiru i u praksi.

CroInfo.com - TKO SE IGRA ENERGETIKOM?!

"Danas tvrde da INA vrijedi između 3,2 i 4 milijarde USD. Je li to baš tako? Bilančne rezerve nafte u Hrvatskoj prema službenim podacima danas iznose 21,87 milijuna m3 ili 137 milijuna barela što po cijenama nafte na svjetskom tržištu od oko 50 USD/bbl (trenutno su i više) iznosi oko 6,8 milijardi USD. Vrijednost domaćih rezervi nafte preradom u domaćim rafinerijama u derivate na benzinskim postajama najmanje je tri puta veća te iznosi više od 20 milijardi USD. Dakako da bi dio tog iznosa ostao državi u vidu poreza i kada bude u vlasništvu stranaca, ukoliko tada novi vlasnici ne kažu da ih naši zakoni ne zanimaju, što se već učestalo događa.

Bilančne rezerve plina prema službenim podacima iznose 41 milijardu m3, a po cijeni plina od 0,35 USD/m3 što je plaćaju kućanstva to je vrijednost od 14,3 milijarde USD.

Dakle samo bilančne rezerve nafte i plina imaju vrijednost veću od 34 milijarde USD. Dakako da od toga treba odbiti troškove proizvodnje, koji najvjerojatnije ne prelaze desetak posto tog iznosa. Za usporedbu, podsjetimo se, objavljeno je da su izravne ratne štete u Hrvatskoj oko 30 milijardi nenamirenih USD."


Usporedba s sličnim kompanijama u regiji;

Ina (cijena 1800kn)
p/e 20,3
p/s 0,85
p/b 1,52
————–
Mol (Mađarska)
p/e 9,0
p/s 0,72
p/b 2,2
—————
Pkn (Poljska)
p/e 8,38
p/s 0,42
p/b 1,12
—————-
Petrol (Slo)
p/e 29,02
p/s 0,56
p/b 2,71
—————–
OMV
p/e 10,87
p/s 0,76
p/b 2,13

Na http://www.cartmann.com/2006/11/12/ina-ipo-ukratko/ ima .pdf dokument s uputama Fine kako predati obvezujuću ponudu za kupnju.